« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Virtualne učionice
razred | poveznica na virtualnu učionicu |
1.abg | učionica 1.abg |
2.abg | učionica 2.abg |
3.abg | učionica 3.abg |
1.c | učionica 1.c |
2.c | učionica 2.c |
3.c | učionica 3.c |
4.c | učionica 4.c |
1.h | učionica 1.h |
2.h | učionica 2.h |
3.h | učionica 3.h |
4.h | učionica 4.h |
EMA - Education Management Application, aplikacija za organizaciju i praćenje edukacije
CARNetov sustav za online učenje
Dana 6. svibnja 2017. godine posjetili smo mi nastavnici i učenici naše škole (većina!) otok Hvar, odnosno Vrbosku, Jelsu, Stari Grad i grad Hvar. I pri tome je poslužilo vrijeme, mogli smo uživati u bojama, zvukovima i mirisima susjednog nam otoka te početi istraživati njegovu prošlost.
Krenuvši iz Bola brodom uplovili smo u "Malu Veneciju", Vrbosku, i razgledali Ribarski muzej. Mogli smo se upoznati sa starim i jednim dijelom zaboravljenim načinom ulova ribe, arhaičnim ribarskim alatima i oruđima koji su im pri tome služili, a neke od njih čak spominje i Petar Hektorović u svom djelu Ribanje i ribarsko prigovaranje. Bilo je zanimljivo vidjeti crkvu tvrđavu sv. Marije u Vrboskoj, a također i crkvu tvrđavu sv. Fabijana i Sebastijana u Jelsi, koje su mještani izgradili u 16. stoljeću bojeći se tada prijetećih turskih provala. Interesantan je podatak kako su se 1571. godine mještani Jelse spasili pred flotom alžirskog bega Uluč-Alija sakrivši se u svoju fortificiranu crkvu. Bilo je ugodno slušati bračkog svećenika don Stanka Jerčića o njenoj povijesti gradnje.
Potom smo krenuli prema Starom Gradu gdje smo se odmorili u vrtu Hektorovićevog ljetnikovca, Tvrdlja. Uz vrt pun mediteranskog bilja, dvorac ukrašava ribnjak i golubinjak. Uočljivo je da je Tvardalj odražavao Hektorovićev renesansni svjetonazor o skladu prirode i čovjeka, dijela i cjeline, naime pjesnik ga je zamislio kao dom za sva bića (zemlje, vode i zraka), sam ga je i projektirao. Dvorac je također sagrađen u 16. stoljeću za sve mještane u slučaju uglavnom turske opasnosti u čemu se vidi njegov demokratičan duh. Posvetio mu je čitav svoj život i, umorivši se od gradnje, odlučio je otići na trodnevno putovanje sa svojim dvama ribarima opisavši svoj put u putopisnom spjevu Ribanje i ribarsko prigovaranje. Naslov djela svjedoči o pjesnikovom oduševljenju za stvarni život (navodi vrste jela, pića, ljepote prirode, meteoroloških prilika, vrsta ribe, rakova, bilja, alata za ribanje...), a također pokazuje i kako je on cijenio ljude iz puka, umetnuvši njihove razgovore, mudre misli, pjesme...
Autobus nas je doveo do tvrđave Fortice "Španjole" s koje se vide prekrasni Pakleni otoci. Tvrđava je isto 1571. godine pružila zaštitu pučanstvu od Turaka , da bi stradala od udara groma i potom obnovljena. Spustili smo se u središte grada, na Trg sv. Stjepana, Pjacu, najveći trg u Dalmaciji, nastao u 16. stoljeću. Nakon što nas je vodička upoznala s poviješću grada ispred katedrale sv. Stjepana, otišli smo u sjeverni dio grada u kojem je nekoć živjela samo vlastela. Prošli smo kroz Vrata sv. Marije, jugoistočna vrata, jedna od četiriju vrata gradskih zidina koje se povezuju s Forticom, razgledali plemićke dvorce i posjetili Samostan benediktinki u kojem se nalazi zbirka umjetnina i čipki od niti agave (uvršena na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne svjetske baštine). Vrativši se na Pjacu kroz glavna gradska vrata tzv. Porta maestra, došli smo do hvarskog kazališta iz 1612. godine (najstarije u jugoistočnom dijelu Europe) koje je još u obnovi i Arsenala, nekad vojnog i pomorskog skladišta. Kraj razgledavanja proveli smo na Mandraču, dijelu grada odakle se vidi Loggia koja je za vrijeme Mlečana služila kao javna sudnica, a njeno elegantno pročelje rad je majstora bračkih korijena Tripuna Bokanića iz 17. stoljeća. Uz nju se nalazio i Knežev dvor, ali zgrada nije sačuvana. Prepuni dojmova ukrcali smo se u brod u Vrboskoj prema Bolu te izmjenjivali svoje dojmove, a potom otišli svojim kućama.
Nadamo se da ćemo i dogodine ponoviti naše zajedničko druženje, spoj ugodnog i korisnog, samo na nekoj drugoj "neotkrivenoj" destinaciji.