Drage učenice i učenici na ovoj stranici nalaze se materijali za učenje iz nastavnog predmeta informatika/računalstvo.

Materijale možete koristiti za samostalno učenje i vježbanje, a podijeljeni su po temama.

Vaše uratke postavite u vaše digitalne bilježnice u Zadaće (Class Notebook), potrebna je prethodna prijava vašim AAI@EduHr korisničkim podacima. 

Poveznice na vaše digitalne bilježnice:

• 1.bg
• 1.c
• 2.c
• 2.h
• 3.h

Ishod:

• A.1.1 - učenik objašnjava glavne komponente računalnoga sustava i njihove funkcije.
• A.1.2 - učenik primjenjuje principe hijerarhijske organizacije mapa u računalnim memorijama te razlikuje formate datoteka.
• A.1.3 - učenik analizira i primjenjuje sažimanje datoteka.
  • Učenik nabraja osnovne komponente računalnoga sustava, opisuje njihova obilježja i funkciju i način povezivanja u svrhovitu cjelinu. Definira i objašnjava pojmove sklopovlje i programi. Razlikuje vrste programa prema namjeni. Razumije ulogu operacijskoga sustava u radu računalnoga sustava i nabraja različite operacijske sustave za različite digitalne uređaje. Objašnjava ulogu procesora i memorije i kako njihove karakteristike utječu na računalni sustav. Uspoređuje računalne sustave s kojima se susreo
  • Razlikuje pojmove datoteka i mapa. Objašnjava hijerarhiju mapa u vanjskoj memoriji i primjenjuje je u organizaciji svojih datoteka na računalu, vanjskoj memoriji ili računalnome oblaku. Prepoznaje koji su formati povezani s kojim tipom podataka i s kojom aplikacijom. Odabire prikladan format datoteke za pohranu podataka ovisno o tipu podataka i svrsi njihove primjene. Opisuje po čemu operacijski sustav prepoznaje formate i povezuje datoteke s određenom aplikacijom. Razlikuje formate s komprimiranim sadržajem. Učinkovito se koristi sažimanjem datoteka i mapa. Objašnjava potrebu za sažimanjem podataka.
  • Razlikuje nekoliko slikovnih formata bez kompresije i s kompresijom. Opisuje princip nekoga jednostavnog sažimanja. Korištenje najčešćim komprimiranim formatima (JPG, PNG, GIF).

U ovom cjelini učiti ćemo o računalu kao cjelini, ali i svim njegovim komponentama sklopovskim i programskim. Vidjeti ćemo kako su se računala razvijala kroz povijest. Usvojiti osnovne računalne pojmove i vidjeti koje vrste računala postoje, te kojim se uređajima koristimo u svakodnevnom životu.

U prezentaciji se nalaze objašnjeni pojedini dijelovi računala i njihovog razvoja kroz povijest. Nakon što proučite prezentaciju, riješite zadatke za vježbu u priloženim dokumentima, a na kraju pokušajte procijeniti znanje, sve svoje uratke stavite u vaše digitalne bilježnice.

• A.1.4 - učenik analizira ulogu binarnoga i heksadekadskog brojevnog sustava u prezentaciji digitalnoga prikaza različitih tipova podataka
• C.1.3 - učenik u online okruženju surađuje i radi na projektu

• Razlikovanje pozicijskog i ne pozicijskog brojevnog sustava (1 sat)
• Razumijevanje dekadskog, binarnog i heksadekadskog brojevnog sustava (1 sat)
• Pretvaranje brojeva između dekadskog, binarnog i heksadekadskog sustava (2 sata)
• Binarno računanje - zbrajanje i oduzimanje (2 sata)
• Prikaz podataka u računalu (2 sata)

• Matematika: Razumijevanje brojevnih sustava i njihova primjena

Ishodi:

• A.1.5 - učenik definira logički izraz za zadani problem
• C.1.3 - učenik u online okruženju surađuje i radi na projektu.
• A.2.4 - učenik konstruira smisleni logički sklop (druga godina učenja)

• Nabraja i opisuje djelovanje osnovnih logičkih operacija (NE, I, ILI) te prioritet operacija. (1 sat)
• Opisuje logički izraz tablicom istinitosti. (2 sata)
• Određuje vrijednost zadanog izraza. (2 sata)
• Definira logički izraz za zadani problem u programiranju. (2 sata)
• Opisuje ulogu logičkih sklopova u računalu. (1 sat)
• Stvara logički izraz na temelju tablice istinitosti. (2 sata)
• Primjenjuje minimizaciju složenih logičkih izraza u dizajniranju logičkih sklopova. (2 sata)

U ovom cjelini učiti ćemo o matematičkoj logici i njezinim zakonitostima. Povezati ćemo osnovni pojam matematičke logike, logička izjava, sa svakodnevnim životom, te vidjeti koje su osnovne operacije nad njima. Naučiti ćemo te logičke izjave prikazati logičkim izrazima, te prikazati stanje tablicama istinitosti. U drugoj godini naučiti ćemo iste prikazati grafički, te kako prikazati složeni logički sklop, te kako primijeniti teoreme Booleove algebre u minimizaciji.

U prezentaciji se nalaze objašnjeni osnovni pojmovi i prikazi. Nakon što proučite prezentaciju, riješite zadatke za vježbu u priloženim dokumentima, a na kraju pokušajte procijeniti znanje, sve svoje uratke stavite u vaše digitalne bilježnice.

Ishodi:

• B.1.1 – učenik analizira problem, definira ulazne i izlazne vrijednosti te uočava korake za rješavanje problema.
• B.1.2 – učenik primjenjuje jednostavne tipove podataka te argumentira njihov odabir, primjenjuje različite vrste izraza, operacija, relacija i standardnih funkcija za modeliranje jednostavnoga problema u odabranome programskom jeziku.
• B.1.3 – učenik razvija algoritam i stvara program u odabranome programskom jeziku rješavajući problem uporabom strukture grananja i ponavljanja.
• C.1.1 – učenik pronalazi podatke i informacije, odabire prikladne izvore informacija te uređuje, stvara i objavljuje/dijeli svoje digitalne sadržaje

• Analizira problem, određuje vrstu i opseg ulaznih podataka, razmatra načine rješavanja problema. Uočava zasebne cjeline i rastavlja problem na manje dijelove. Prikazuje postupak rješavanja problema u koracima. Prepoznaje u svojemu algoritmu osnovne algoritamske strukture: slijed, grananje i ponavljanje. Diskutira ispravnost algoritma te ga po potrebi mijenja. (2 sata)
• Odabire tip podatka prikladan za rješavanje zadanoga problema. Opisuje djelovanje pojedinih matematičkih i logičkih operacija. Primjenjuje standardne operacije i funkcije nad jednostavnim tipovima podataka pri rješavanju zadanoga problema te funkcije unosa i ispisa. Određuje rezultat matematičkih i logičkih izraza. Analizira izraze. Modelira jednostavni problem odgovarajućim izrazima. Argumentira prednosti korištenja odabranim tipom podataka s obzirom na druge tipove podataka. (4 sata)
• Razvija algoritam primjenjujući strukture ponavljanja (s unaprijed određenim brojem ponavljanja te uvjetno) i grananja. (2 sata)
• Prati izvođenje algoritma, implementira ga u odabranom programskom jeziku, testira i vrednuje u suradnji s drugima, koristi se različitim metodama ispravljanja pogrešaka. Vrednuje različita rješenja istoga problema. (4 sata)
• Odabire prikladne izvore, pronalazi podatke i kritički ih vrednuje. Stvara i uređuje digitalni sadržaj prema uputama ili samostalno. Razvija svoje digitalne sadržaje koji uključuju niz različitih digitalnih medijskih sastavnica. Pohranjuje datoteke u prikladnome formatu. Objavljuje i prema potrebi dijeli digitalne sadržaje te se koristi podijeljenim sadržajima. Predstavlja svoj rad.

Korelacija s drugim predmetima:

• Matematika, Fizika, Kemija

U ovom cjelini učiti ćemo o algoritmima, značenju algoritama, načinu zapisivanja i kodiranja u programskom jeziku. Učiti ćemo računalno razmišljati i povezati ljudske aktivnosti s algoritamskim strukturama koje svakodnevno koristimo u  životu. Navesti primjere primjene, te naučiti pisati programskim jezikom u razvojnom okruženju.

U prezentaciji su objašnjeni osnovni pojmovi i prikazani riješeni zadaci algoritamski struktura. Nakon što proučite prezentaciju, riješite zadatke za vježbu u priloženim dokumentima, a na kraju pokušajte procijeniti znanje, sve svoje uratke stavite u vaše digitalne bilježnice.

Ishod:

• C.1.1 - učenik pronalazi podatke i informacije, odabire prikladne izvore informacija te uređuje, stvara i objavljuje/dijeli svoje digitalne sadržaje.
• C.1.2 - učenik istražuje usluge interneta i mogućnosti učenja, poslovanja, budućega razvoja.
• C.1.3 - u online okruženju surađuje i radi na projektu.
• D.1.1 - učenik u suradničkome online okruženju na zajedničkome projektu analizira etička pitanja koja proizlaze iz korištenja računalnom tehnologijom.
• D.1.2 - učenik opisuje probleme koje mogu prouzročiti zlonamjerni programi te probleme koji nastaju kao rezultat elektroničkih napada i krađe elektroničkoga identiteta te odgovorno primjenjuje sigurnosna pravila.

U ovom cjelini učiti ćemo o računalnim mrežama i uslugama na Internetu. Navesti ćemo koje sve usluge koristimo svakodnevno. Naučiti ćemo koji su sigurni načini korištenja tehnologije i pravila ponašanja na mreži.

U prezentaciji se nalaze osnovni pojmovi koje trebamo znati. Nakon što proučite prezentaciju, riješite zadatke za vježbu u priloženim dokumentima, a na kraju pokušajte procijeniti znanje, sve svoje uratke stavite u vaše digitalne bilježnice.